Slatko, slastice, slastičari
Autor: Silvana Vlačić, 8. 2. 2012.
Predstavljamo vam slatki svijet naše škole - slastičare i njihovu stručnu učiteljicu Biserku Udovičić. Kako je organizirana njihova nastava, gdje je izvode i kako, kako se snalaze i što sve uče pročitajte u nastavku. A za sve one slatkoljupce donosimo i recepturu Elizabet torte!
Od ove školske godine slastičarstvo predaje stručna učiteljica Biserka Udovičić. U razgovoru s njome saznala sam da u našoj školi nastavu pohađa 18 slastičara, najbrojniji su u 2. sl.-kon. Jednom tjedno imaju slastičarstvo, tako je ponedjeljak rezerviran za prvi razred, utorak za drugi, a srijedom je red za treći razred. U jutarnjem dijelu uče teoriju, znanja koja će kasnije primijeniti u praktičnom dijelu kada pripremaju slastice. Tako najprije uče kako pripremiti dizano ili lisnato tijesto, a onda pripremaju kolač upravo od tog tijesta. U praktičnom dijelu nastave učenici su podijeljeni u grupe po dvoje i svaka grupa dobije zadatak. U grupi su obično učenici različitih sposobnosti tako da mogu jedan drugome pomoći. Najveći nedostatak u nastavi slastičarstva je što ne postoji udžbenik slastičarstva, odnosno postoji zastarjelo izdanje koje nije u skladu s novim trendovima. Zato se Biserka priprema na sve moguće načine, skuplja materijale i zatim ih dijeli učenicima.
Sa slastičarkama drugog razreda provela sam jedan utorak. Razgovarala sam sa Suzanom Mešinović i Elisabettom Mladossich.
Odakle zanimanje za slastičarstvo?
Suzana: Kad sam bila mala uvijek me zanimalo što se miješa i priprema u kuhinji, pa sam s prstom krala mami kremu. A i starija sestra je završila slastičarstvo u TUŠ Antona Štifanića i bila je jako zadovoljna, a da i ne govorim koliko volim jesti kolače.
Elisabetta: Ja sam prvi kolač napravila kada sam imala 8 godina, bio je to biskvit i svi su ga nahvalili. Tako je počelo, a danas i rodbina i prijatelji računaju na mene kad god je kakva prigoda od rođendana do raznih godišnjica, pireva…
Da li je slastičarstvo teško? Treba li imati talenta?
Suzana: Nije kada voliš to što radiš, ali treba paziti na mjere pogotovo kod nekih vrsta kolača. Nama uvijek sve uspije, a tu je i stručna učiteljica koja pazi na nas i usmjerava nas. Ukrašavanje je najzabavniji dio izrade kolača, pogotovo kada ti ide od ruke.
Elisabetta: Treba pratiti recepturu i na sve paziti, a kada više puta radiš isto onda znaš već i napamet. Najviše volim raditi kolače od prhkog tijesta, tako da mi za prhko tijesto ne treba receptura. Talent svakako treba i to najviše za ukrašavanje, to je najkreativniji dio u slastičarstvu.
Što je važnije, okus ili izgled kolača kada već govorimo o ukrašavanju?
Suzana: I jedno i drugo, ako nije lijep „na oko“ onda ga neće nitko ni probati. Mora biti lijep da bi bio i dobar.
Kako vam je u školi?
Suzana: Meni se jako sviđa, kad napravimo neki kolač cijeli sam dan sretna i uzbuđena zbog toga. U školi volim i posluživanje jer učimo kako se pravilno postavlja stol.
Elisabetta: Jako smo puno naučili u školi, pogotovo u godinu dana i jako sam zadovoljna kako i koliko radimo.
Kada je slastičar najsretniji?
Suzana: Kada su ljudi zadovoljni i uzimaju još kolača, kada te hvale jer si to dobro pripremio.
Elisabetta: Kada ništa ne ostane na tanjuru.
Koje osobine treba imati dobar slastičar:
Elisabetta: Treba biti talentiran, strpljiv i staložen.
Suzana: Ja sam uvijek uzbuđena kada radim kolač i vesela. Ako je čovjek neraspoložen bolje da ne radi kolač jer mu neće uspjeti. Treba se samo na to usredotočiti.
Pored punog tanjura kolača kojim su me počastile u maniri dobrog domaćina, ponijela sam pregršt pozitivnih dojmova, veselja i zadovoljstva koje je prisutno u kabinetu kuharstva i slastičarstva.
Elizabet torta
Za biskvit vam je potrebno: 
6 jaja
150 g šećera
150 g mljevenih oraha
150 g brašna
1 vrećica vanilin šećera
1 prašak za pecivo
Priprema:
Žumanjke, šećer i vanilin šećer pjenasto izmiješamo. Od bjelanjaka istučemo čvrst snijeg. U smjesu žumanjaka, šećera i vanilin šećera dodamo mljevene orahe, brašno u koje smo prije umiješali prašak za pecivo i snijeg od bjelanjaka. Kalup za tortu obložimo pek-papirom ili namažemo maslacem i pospemo krušnim mrvicama, te ulijemo pripremljenu smjesu. Peče se na temperaturi od 180ºC do 200ºC oko 35 minuta.
Za nadjev je potrebno:
5 dcl vrhnja za šlag
3 žlice meda
1 list želatine
Priprema:
Vrhnje za šlag istučemo, dodamo med i rastopljenu želatinu. Želatinu otopimo tako što list želatine prelijemo s tri žlice hladne vode i ostavimo da omekša. Tada stavimo na vatru i sasvim rastopimo želatinu te dodamo tučenom vrhnju.
Ohlađeni biskvit razrežemo na dva dijela. Jedan dio premažemo tučenim vrhnjem za šlag i preklopimo drugim dijelom.
Ostatkom šlaga ukrasimo tortu.
Tortu prije posluživanja dobro ohladimo u hladnjaku.
U slast!
Slatko, slastice, slastičari
Autor: Silvana Vlačić, 8. 2. 2012.
Predstavljamo vam slatki svijet naše škole - slastičare i njihovu stručnu učiteljicu Biserku Udovičić. Kako je organizirana njihova nastava, gdje je izvode i kako, kako se snalaze i što sve uče pročitajte u nastavku. A za sve one slatkoljupce donosimo i recepturu Elizabet torte!
Od ove školske godine slastičarstvo predaje stručna učiteljica Biserka Udovičić. U razgovoru s njome saznala sam da u našoj školi nastavu pohađa 18 slastičara, najbrojniji su u 2. sl.-kon. Jednom tjedno imaju slastičarstvo, tako je ponedjeljak rezerviran za prvi razred, utorak za drugi, a srijedom je red za treći razred. U jutarnjem dijelu uče teoriju, znanja koja će kasnije primijeniti u praktičnom dijelu kada pripremaju slastice. Tako najprije uče kako pripremiti dizano ili lisnato tijesto, a onda pripremaju kolač upravo od tog tijesta. U praktičnom dijelu nastave učenici su podijeljeni u grupe po dvoje i svaka grupa dobije zadatak. U grupi su obično učenici različitih sposobnosti tako da mogu jedan drugome pomoći. Najveći nedostatak u nastavi slastičarstva je što ne postoji udžbenik slastičarstva, odnosno postoji zastarjelo izdanje koje nije u skladu s novim trendovima. Zato se Biserka priprema na sve moguće načine, skuplja materijale i zatim ih dijeli učenicima.
Sa slastičarkama drugog razreda provela sam jedan utorak. Razgovarala sam sa Suzanom Mešinović i Elisabettom Mladossich.
Odakle zanimanje za slastičarstvo?
Suzana: Kad sam bila mala uvijek me zanimalo što se miješa i priprema u kuhinji, pa sam s prstom krala mami kremu. A i starija sestra je završila slastičarstvo u TUŠ Antona Štifanića i bila je jako zadovoljna, a da i ne govorim koliko volim jesti kolače.
Elisabetta: Ja sam prvi kolač napravila kada sam imala 8 godina, bio je to biskvit i svi su ga nahvalili. Tako je počelo, a danas i rodbina i prijatelji računaju na mene kad god je kakva prigoda od rođendana do raznih godišnjica, pireva…
Da li je slastičarstvo teško? Treba li imati talenta?
Suzana: Nije kada voliš to što radiš, ali treba paziti na mjere pogotovo kod nekih vrsta kolača. Nama uvijek sve uspije, a tu je i stručna učiteljica koja pazi na nas i usmjerava nas. Ukrašavanje je najzabavniji dio izrade kolača, pogotovo kada ti ide od ruke.
Elisabetta: Treba pratiti recepturu i na sve paziti, a kada više puta radiš isto onda znaš već i napamet. Najviše volim raditi kolače od prhkog tijesta, tako da mi za prhko tijesto ne treba receptura. Talent svakako treba i to najviše za ukrašavanje, to je najkreativniji dio u slastičarstvu.
Što je važnije, okus ili izgled kolača kada već govorimo o ukrašavanju?
Suzana: I jedno i drugo, ako nije lijep „na oko“ onda ga neće nitko ni probati. Mora biti lijep da bi bio i dobar.
Kako vam je u školi?
Suzana: Meni se jako sviđa, kad napravimo neki kolač cijeli sam dan sretna i uzbuđena zbog toga. U školi volim i posluživanje jer učimo kako se pravilno postavlja stol.
Elisabetta: Jako smo puno naučili u školi, pogotovo u godinu dana i jako sam zadovoljna kako i koliko radimo.
Kada je slastičar najsretniji?
Suzana: Kada su ljudi zadovoljni i uzimaju još kolača, kada te hvale jer si to dobro pripremio.
Elisabetta: Kada ništa ne ostane na tanjuru.
Koje osobine treba imati dobar slastičar:
Elisabetta: Treba biti talentiran, strpljiv i staložen.
Suzana: Ja sam uvijek uzbuđena kada radim kolač i vesela. Ako je čovjek neraspoložen bolje da ne radi kolač jer mu neće uspjeti. Treba se samo na to usredotočiti.
Pored punog tanjura kolača kojim su me počastile u maniri dobrog domaćina, ponijela sam pregršt pozitivnih dojmova, veselja i zadovoljstva koje je prisutno u kabinetu kuharstva i slastičarstva.
Elizabet torta
Za biskvit vam je potrebno:
6 jaja
150 g šećera
150 g mljevenih oraha
150 g brašna
1 vrećica vanilin šećera
1 prašak za pecivo
Priprema:
Žumanjke, šećer i vanilin šećer pjenasto izmiješamo. Od bjelanjaka istučemo čvrst snijeg. U smjesu žumanjaka, šećera i vanilin šećera dodamo mljevene orahe, brašno u koje smo prije umiješali prašak za pecivo i snijeg od bjelanjaka. Kalup za tortu obložimo pek-papirom ili namažemo maslacem i pospemo krušnim mrvicama, te ulijemo pripremljenu smjesu. Peče se na temperaturi od 180ºC do 200ºC oko 35 minuta.
Za nadjev je potrebno:
5 dcl vrhnja za šlag
3 žlice meda
1 list želatine
Priprema:
Vrhnje za šlag istučemo, dodamo med i rastopljenu želatinu. Želatinu otopimo tako što list želatine prelijemo s tri žlice hladne vode i ostavimo da omekša. Tada stavimo na vatru i sasvim rastopimo želatinu te dodamo tučenom vrhnju.
Ohlađeni biskvit razrežemo na dva dijela. Jedan dio premažemo tučenim vrhnjem za šlag i preklopimo drugim dijelom.
Ostatkom šlaga ukrasimo tortu.
Tortu prije posluživanja dobro ohladimo u hladnjaku.
U slast!
| « Svibanj 2024 » | ||||||
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 29 | 30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 |
| 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
| Dnevni tisak |  |
| > NCVVO |
| > Postani student |
| > E-Lektire |
| > eTwinning |
| > AEHT |
| > HZZ |
| > MUP Red button |
 |
